|
RoÄ‘en 26. srpnja 1928. u Bronxu, New York City, Kubrick zarana razvija ljubav prema jazzu, Å¡ahu i posebice fotografiji. Premda izuzetno inteligentan, Å¡kola ga previÅ¡e ne privlaÄi i zbog loÅ¡ih ocjena ne uspijeva upisati u koledž te se kao sedamnaestogodiÅ¡njak zapoÅ¡ljava kao fotograf magazina Look. Zahvaljujući tom poslu tijekom slijedećih nekoliko godina putuje cijelom Amerikom. Ova putovanja otvaraju mu vrata jednog novog svijeta i u mladom Kubricku raste sve veća žeÄ‘ za znanjem. Upisuje se na Columbia University kao izvanredni student i kroz rad filmoteke Muzeja Moderne Umjetnosti po prvi puta spoznaje pravu Äaroliju filma. Godine 1951. svu svoju uÅ¡teÄ‘evinu ulaže u snimanje svog prvog filmskog djela "Day of the Fight", 16-minutnog dokumentarca o bokseru Walteru Cartieru, uÄeći usput kako se koristi filmska oprema, i to od Äovjeka koji mu je istu i iznajmio. Dokumentarac otkupljuje RKO i Kubrick u džep sprema svoju prvu zaradu, daje otkaz u Looku i u potpunosti se posvećuje filmskoj umjetnosti. Slijede joÅ¡ dva dokumentarna filma (u kojima radi doslovno sve: režiju, snimateljski posao, zvuk i montažu) "The Flying Padre"(1951) i "The Seafarers" (1953), prvi njegov film u boji. Novci koje su mu ti filmovi donijeli (kao i igranje Å¡aha za lovu u njujorÅ¡kom Central Parku) te posudba od rodbine, omogućavaju mu da snimi svoj prvi "Fear and Desire"(1953.) a potom i drugi "Killer's Kiss"(1955.) dugometražni film. Premda mu prvi ne donosi niÅ¡ta osim razvoda sa suprugom Tobom M etz, a drugi tek hrpu posve opreÄnih kritika, Kubrick njima uspijeva svratiti pozornost na svoj neosporni redateljski talent, te dobiva priliku dokazati kvalitetu istog u samoj filmskoj meki, Hollywoodu. Uz pomoć producenta Jamesa B. Harrisa i budžet od 320.000$ snima "The Killing"(1956.) Å¡to mu otvara put za stvaranje prvog remek djela.
Kubrick, Willingham i Thompson dugo su i bezuspjeÅ¡no pokuÅ¡avali zainteresirati neki od hollywoodskih studija za film prema njihovoj adaptaciji novele Humphreya Cobba "Paths of Glory". A onda je Kirk Douglas, zaintrigiran materijalom, pristao glumiti u filmu. Rezultat je bio istoimeni Kubrickov klasik i po mnogima najbolji antiratni film ikada snimljen. Slijedeće dvije godine predstavljaju period paklene stvaralaÄke krize novopeÄenog redatelja sve dok mu pred kraj 1959. Kirk Douglas ponovno nije pružio ruku spasa. Douglas je naime kao producent "Spartaka" upravo bio najurio Anthony Manna i trebao je hitno nekoga tko će uskoÄiti u njegovu redateljsku stolicu. Kubrick mu se Äinio idealnim rjeÅ¡enjem. Veliki je glumac, naime, pretpostavio da će se on onako mlad i neiskusan prestraÅ¡iti grandioznošću projekta i lako povinuti njegovim muÅ¡icama te mu ponudio režiju. Kubrick ponudu prihvaća i na veliko Douglasovo iznenaÄ‘enje i zgražanje ostatka filmske ekipe, odmah Ävrsto uzima uzde u svoje ruke te Äitavom filmu daje jak osobni peÄat, namećući svima svoje ideje i standarde. U tome je iÅ¡ao toliko daleko da je snimatelju Metty Russelu nakon nekoliko nesuglasica naredio da na setu samo sjedi u stolcu i ne radi niÅ¡ta, preuzevÅ¡i u potpunosti njegovu ulogu. Paradoksalno, Metty godinu dana kasnije prima Osacara za svoj "rad". Slijedi vrijeme velikih promjena u Kubrickovom životu. Nakon joÅ¡ jednog propalog braka, on seli u Englesku u kojoj će ostati do kraja svog života. Godine 1962. snima "Lolitu" prema kontroverznoj noveli Vladimira Nabokova Äija je filmska prava otkupio 1958. za sumu od 150.000$. Premda je podigao poveliku praÅ¡inu skandaloznom temom, film je izbjegao sve zamke vrlo stroge cenzure, zahvaljujući majstorskoj konstrukciji i pažljivoj režiji Äime Kubrick joÅ¡ jednom na djelu pokazuje svo svoje majstorstvo i raskoÅ¡ talenta. Nakon Lolite, Kubrick se razilazi s Jamesom B. Harrisom i preuzima producentsku palicu u svoje ruke. Fasciniran delikatnom ravnotežom straha koja vlada u hladnoratovskom svij etu oko njega, piÅ¡e novelu pod naslovom "Red Alert". Novela ubrzo prerasta u dramu, ali ideje koje mu padaju na pamet za vrijeme njenog pisanja Kubrick nalazi presmijeÅ¡nima i preapsurdnima da bi ih itko uzimao zaozbiljno. Stoga odluÄuje od svega napraviti scenarij za filmsku komediju. Bio je to vrlo hrabar i riziÄan potez budući da se u tadaÅ¡njem Hollywoodu nuklearni rat nipoÅ¡to nije smatrao temom pogodnom za sprdnju bilo kakve vrste. Na sreću, Kubrick nije tako mislio i 1964. mrak kino-dvorana ugledalo je joÅ¡ jedno njegovo remek djelo "Dr. Strangelove or How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb". Film je doživio hvalospjeve kritike, i osim tri nominacije za Oskara (koautor scenarija, režija i produkcija), donosi Kubricku financijsku (a samim tim i umjetniÄku) samostalnost u godinama Å¡to slijede i glas hladnog i nehumanog Äovjeka. Pet godina kasnije, u suradnji sa slavnim SF piscem Arthurom A. Clarkeom prema originalnom scenariju stvara svoje najbolje djelo, "2001. Odiseju u Svemiru". Premda su oko ovog kultnog filma miÅ¡ljenja i danas podijeljena (prema nekima radi se tek o remek djelu, a po drugima o najboljem filmu uopće, igdje i ikad snimljenom) svi se bez rezerve slažu oko Äinjenice da on predstavlja jednu od referentnih toÄaka film ske umjetnosti u cjelini. Kubrick Odisejom grabi svog prvog (i jedinog) Oskara (specijalni efekti), pomiÄe granice SF-a i meće, dotad neviÄ‘enim filmskim metaforama, posve nove standarde žanra. Slijedi joÅ¡ jedan SF film "Clockwork Orange" (1971.) koji je po kontroverzi i reakcijama koje su ga pratile, a zbog žestokog i beskompromisnog naÄina na koji je Kubrick u njemu portretirao sex i nasilje, podsjetio na praÅ¡inu koja se svojevremeno uzvitlala oko njegove Lolite.
Nekako baÅ¡ u to vrijeme, ponukani Äinjenicom da je privatni život Äovjeka koji radi tako Äudesno dobre filmove gotovo potpuna nepoznanica, mnogi mediji poÄinju portretirati Kubricka kao usamljenog ekscentrika i Äudaka. No, istina je naravno sasvim drukÄija. Daleko od Hollywooda, on povuÄeno živi u ruralnom predgraÄ‘u Londona sa svojom trećom suprugom Christiane Harlan (glumila je jedinu žensku ulogu u njegovim Stazama slave) i tri kćeri, pripremajući svoj slijedeći projekt u miru i komoditetu koji mu je pružala velika kuća opremljena uredima, produk cijskim i postprodukcijskim studijima. Nakon dva znanstveno-fantastiÄna filma, Kubrick ponovno pravi zaokret u svojoj filmografiji i snima fenomenalnog "Barry Lyndona". Iako ga publika nije ponajbolje prihvatila, film dobiva izvanredne kritike i Äak sedam Akademijinih nominacija za Oscara meÄ‘u kojima i Kubrickova standardna tri za najbolji adaptirani scenarij, režiju i produkciju. Ova kostimirana drama prema noveli Williama Makepeace Thackerya Äija je radnja smjeÅ¡tena u 18. stoljeće, pokazat će se kasnije prekretnicom u Kubrickovom stvaralaÅ¡tvu. Za vrijeme snimanja filma, njegova neumoljiva predanost vlastitim idejama i stalna težnja k perfekciji, postaju legendarne. Snimajući u Irskoj, Kubrick biva upozoren da je na meti IRA-e i uvjeren u ozbiljnost prijetnj e, svu produkciju filma premjeÅ¡ta iz zemlje. Želja za sigurnošću u kombinaciji s fanatiÄnom težnjom za zaÅ¡titom svoje privatnosti joÅ¡ jednom ga tjeraju u izolaciju i osamljenost, ovaj put zauvijek. Pauze izmeÄ‘u projekata postaju sve duže i Kubrick se ponovno na filmskoj sceni javlja tek 1980. godine svojim doprinosom prezrenom žanru horrora. OdbivÅ¡i prije toga režiju nastavka Egzorcista, prihvaća se ekranizacije novele Stephena Kinga, "The Shining".
Film, za promjenu, doživljava solidan uspjeh na kinoblagajnama, ali ga kritika doÄekuje mlako. King izjavljuje da nije zadovoljan Kubrickovim uprizorenjem njegova djela. Slijedi joÅ¡ jedna duga stanka (sedam godina) nakon koje ponovno snima jedan veliki film "Full Metal Jacket" (1987.). Premda hvaljen od kritike kao tamna strana humane priÄe ispriÄane godinu dana prije u Platoon-u, FMJ Kubricku donosi samo jednu nominaciju za Oscara i to onu za scenarij. Satisfakciju mu donosi neoÄekivan i iznenaÄ‘ujuće velik utržak na box-officeu. Opet nestaje sa films ke scene i bavi se prvenstveno supervizijom prebacivanja svojih djela sa filmske vrpce na video format. Tijekom 1990. pridružuje se Martinu Scorseseu, Woody Allenu, Francisu Frodu Coppoli, Stevenu Spielbergu, Robertu Redfordu, Sydneyu Pollacku i Georgeu Lucasu s kojim formira Film Foundation, organizaciju Äiji je cilj restauracija vrijednih filmskih djela i oÄuvanje filmske baÅ¡tine. Iste godine zapoÄinje s Brianom Aldisom intenzivan rad na projektu pod radnim naslovom "A.I. "(Artificial Intelligence). Uskoro zakljuÄuje da filmska tehnologija joÅ¡ nije dosegla takav stupanj razvoja koji je zahtijevalo uprizorenje priÄe prema njegovim zamislima. Projekt privremeno zavrÅ¡ava u ladici, a Kubrick piÅ¡e novi scenarij, "Aryan Papers", ratnu dramu o djeÄaku žid ovskog porijekla koji pokuÅ¡ava preživjeti nacistiÄku okupaciju Poljske predstavljajući se kao arijevac. Film ubrzo ulazi u predprodukciju, zapoÄinje se s biranjem glumaca i lokacija za snimanje. Zatim Kubrick prisustvuje projekciji Spielbergova Jurasic Parka i zakljuÄuje da je tehnologija za ostvarenje njegova A.I. projekta dosegla željeni nivo. I scenariji mijenjaju mjesta, A.I. kreće u pred-produkciju a Aryan Papers seli u već spomenutu ladicu. Krajem 1995. Warner Bros. objavljuje da će Kubrick ipak najprije režirati "Eyes Wide Shut", modernu priÄu o ljubomori i seksualnoj opsesiji, s Tomom Cruisom i Nicole Kidman u glavnim ulogama. Godinu dana kasnije on to zaista i poÄinje, a snimanje se zbog njegove poznate težnje za perfekcijom odužuje na pune dvije godine. U meÄ‘uvremenu Udruga AmeriÄkih Redatelja (Director's Guild of America) dodjeljuje mu svoje najveće priznanje nagradu D.W. Griffith, a iste godine (1997.) na 54. meÄ‘unarodnom filmskom festivalu u Veneciji dobiva Zlatnog Lava. Trećeg ožujka 1999. godine Stanley Kubrick jedan od najvećih filmaÅ¡a svih vremena, umire u svom domu u Londonu samo nekoliko dana nakon zavrÅ¡etka svog posljednjeg djela.
VAŽNIJE NAGRADE:
Oskar nominacije
Full Metal Jacket, 1988. najbolji prilagođeni scenarij
Barry Lyndon,1976. režija, najbolji film, najbolji prilagođeni scenarij
Paklena NaranÄa,1972. režija, najbolji film, najbolji prilagoÄ‘eni scenarij
2001. Odiseja u svemiru, 1969. režija, najbolji originalni scenarij
Dr. Strangelove, 1965. režija, najbolji film, najbolji prilagođeni scenarij
Osvojeni oskari
2001. Odiseja u svemiru, 1969. najbolji specijalni efekti
BAFTA
Barry Lyndon, 1976.
Zlatni globus
Barry Lyndon, 1976. nominacija za najboljeg redatelja
Paklena naranÄa, 1972. nominacija za najboljeg redatelja
Venecijanski Filmski Festival
Zlatni lav za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti, 1997.
OBAVEZNA LEKTIRA:
- 2001. Odiseja u Svemiru, 1968.
- Full Metal Jacket,1987.
- Dr. Strangelove, 1964.
Car!!!
Ajde nek ima tema.Misljenja?
|
Login
Register
FAQ
Search
