 |
| Moderator |
 |
Joined: 14. 07. 2003. 19:20
Posts: 6276
|
Snimio je samo sedam filmova, utemeljio cijeli jedan žanr, otkrio Clinta Eastwooda i trinaest godina nakon smrti, 2002, dobio trg u najljepšem mu rodnom Rimu.
RoÄ‘en 3. sijeÄnja 1929. u Rimu, od oca redatelja nijemih filmova i majke glumice koja se zbog braka odrekla profesije. PovuÄen i stidljiv djetinjstvo provodi u Napulju iz razloga oÄeve politiÄke nepodobnosti za Mussolinijevog režima zbog Äega dobiva zabranu snimanja. Serž će nadoknaditi glupost krivog trenutka i marljivo se posvetiti filmskoj umjetnosti u svakom obliku koji mu bude dostupan. I Äekat će, unatoÄ oÄevom protivljenju.
Nakon 50-ak asistiranja tijekom 1950-ih velikim holivudskim redateljima koji su u Italiji snimali koprodukcije (R. Aldrich, R. Wise, W. Wyler) i svog prvog, nebitnog filma 'Kolos s Rodosa' o kojem je uvijek izjavljivao da ga je snimio samo da otplati medeni mjesec, uporni Leone je doÄekao svojih pet minuta. 1964. adaptira scenarij Kurosawinog samurajskog filma 'Yojimbo' i u Å panjolskoj snima 'Za Å¡aku dolara' inspirirajući se Kurosawom i u smislu složene mizanscene i suradnje sa skladateljem Enniom Morriconem koja je izrasla u možda najgenijalniju suradnju filmske glazbe uopće.
Clint Eastwood pak, tad beznaÄajni TV-glumac, nije bio Seržov prvi izbor, već Henry Fonda kojeg je ovaj imao u viziji cijelo vrijeme nastanka scenarija. No, Fonda je bio preskup, pa je rola ponuÄ‘ena prvo Jamesu Coburnu koji ju iz istog razloga odbija, a potom Charlesu Bronsonu koji je scenarij nazvao 'najgorim kojeg je ikad vidio'. Na nagovor jednog kolege pogledao je CBS-ovu TV-seriju s 34-godiÅ¡njim Eastwoodom kojeg na kraju i angažira pronalazeći u njemu potencijal talenta koji može izbrusiti po vlastitoj imaginaciji, a to je konkretno znaÄilo uÄiniti Eastwooda grubljim i oporijim: 'U stvarnom životu Clint je usporen, smiren, podsjeća na maÄka. Na snimanju radi Å¡to treba, a kad zavrÅ¡i, smjesti se u neki kutak i odmah zaspe. Spava cijelo vrijeme, dok ga opet ne pozovemo.' Budžet filma je bio 200 tisuća dolara, a Eastwoodov honorar 15 tisuća.
S prvim dijelom dolarske trilogije oformljen je novi žanr 'spaghetti western' koji će u svom razvoju rezultirati s viÅ¡e od 200 filmova i koji se definira kategorijama nastajanja u Italiji, djelomiÄnog snimanja u Å panjolskoj, protagonista samouvjerenog, bezimenog ubojice, glazbe Morriconea ili u njegovom stilu i jasno finalnog obraÄuna. Uslijedili su 'Za dolar viÅ¡e' i klasik 'Dobar, loÅ¡, zao' koji se smatraju trilogijom zbog glavnog junaka kojeg uvijek tumaÄi C.E. i koji nikad nema ime, uz, naravno, oÄiglednosti žanra i stila režije.
1968. nastaje epski western 'Bilo jednom na Divljem zapadu' s talentiranom glumaÄkom postavom — napokon toliko željeni Henry Fonda, Charles Bronson, Claudia Cardinale, Jason Robards…— i tankoćutnom posvetom jednostavnosti i nepatvorenosti starog Divljeg zapada osuÄ‘enoj na propast progresijom filma. Film neslavno prolazi na ameriÄkom tržiÅ¡tu (Amerika nikad nije umjela prihvatiti Seržov opus i pravilno ga vrednovati; pravo priznanje dobiva u Europi), takoÄ‘er iz razloga Å¡to ga Paramount mesari, odnosno skraćuje i uniÅ¡tava priÄu, ali europska verzija izlazi u integralnoj verziji.
Nakon toga Leone je ugovorom prisiljen snimati film 'Za Å¡aku dinamita' (poznat i kao 'Bila jednom revolucija', ' Pazi, dinamit' i 'Sakrij se'), meÄ‘utim opsesija mu je usmjerena osobnom projektu tematike ameriÄke mafije zbog kojeg odbija i režiju prvog Kuma (njemu ponuÄ‘ena prije Coppole). 1984. će finalizirati taj veliÄanstveni Äetverosatni ep s Robertom de Nirom i Jamesom Woodsom u glavnim ulogama. 'Bilo jednom u Americi' su producenti i ovaj put upropastili na isti naÄin premontiravÅ¡i ga na 150 minuta; srećom postoji cijela verzija, pa se film nalazi na svim ljestvicama 100 najboljih filmova svih vremena, a nedokuÄivi Amerikanci joÅ¡ uvijek vrte svoju Äudnu verziju na televiziji.
Zadnji projekt, sprijeÄen preranom smrću, bijaÅ¡e već ugovorena koprodukcija s Rusima, 'Opsada Lenjingrada', u kojoj je opet trebao nastupati Robert de Niro. Smrt ga je omela i u ostvarivanju životne ambicije, remakea 'Prohujalo s vihorom'. Seržov stil se razvio iz fascinacije Kurosawom i postao prepoznatljiv ritmiÄkom montažom, Morriconeovom glazbom kao bitnim izražajnim sredstvom kojim postiže dojmljive emocionalne momente, dramatiÄnim pokretima kamere, te njegovim zaÅ¡titnim znakom — krupnjacima, posebno detaljem oÄiju junaka.
Sergio Leone je umro 1989.muÅ¡karÄina! 
|
|
Login
Register
FAQ
Search
