22.11.1940, Minneapolis, Minnesota, SAD
Terrence Vance Gilliam
And now…. something completely different… redatelj, animator i jedini Amerikanac iz montypythonovske bande - vizionar Terry Gilliam!
Punim imenom Terrence Vance Gilliam roÄ‘en je 1940. godine u Minnesoti odakle s jedanaest godina s obitelji seli u L.A. Već u djetinjstvu pokazuje ljubav prema crtanju i animiranim filmovima no pri upisu na koledž zaokreće prema fizici, a nadalje i politici. Da ga djeÄja strast nije napustila dokazuje Äinjenica da ga je upravo njegov Å¡kolski uradak lansirao u svijet stripa. Naime, kada je Gilliam poslao na oglede kopije Äasopisa Fang, kojeg je ureÄ‘ivao, legenda ameriÄkog satiriÄkog stripa Harvey Kurtzman oduÅ¡evio se viÄ‘enim i ponudio mu posao u Help-u !(izdanku Äasopisa Mad). Tri godine kreativnog, ali slabo plaćenog rada za Help! prethodilo je kratkom vojnom roku, besciljnim autostopiranjem po Europi te kulminiralo selidbom u Englesku. U potrazi za poslom kontaktira John Cleesea, jedinu osobu koju je poznavao joÅ¡ iz Help-a!
Cleese ga spaja s producentom popularnog djeÄjeg programa Do Not Adjust Your Set - Humphreyem Barclayom, koji se toliko oduÅ¡evljava Terrijevim uradcima da ga odmah trpa u tim s ostalim kreativcima - Ericom Idleom, Michaelom Palinom i Terryjem Jonesom.
Godine 1969. okupljeni mozgovi prelaze na stvar i osnivaju Leteći cirkus Monty Phytona, popularnu apsurdistiÄko humoristiÄnu seriju koja je harala malim, a potom i velikim ekranima . Mladi je Amer bio odgovoran za inovativne nadrealistiÄke animacije izmedu skeÄeva i većinu je vremena provodio iza kamere. Prvi dugometražni film ‘Monty Phyton and the Holy Grail’ (1975), koji je režirao skupa s imenjakom Jonesom, bio je instantni klasik. Film je sadržavao sve pajtonovske elemente: apsurdistiÄki humor, cinizam, nebuloze i lako pamtljive citate.
Gilliamov prvi solo pokuÅ¡aj filmom ‘Jabberwocky’ (1976) baziranim na pjesmici Lewisa Carrolla zavrÅ¡ava relativno neuspjeÅ¡no. Ponovo se udružuje s montipajtonovcima i uz velikoduÅ¡nost pokojnog Beatlea Georgea Harrisona (koji donira 4 milijuna dolara) snimaju genijalni ‘The Life of Brian’, prvobitno zabranjen u raznim zemljama zbog svog blasfemiÄnog sadržaja. Tu se nakratko ostavlja redateljske palice i fokusira na animaciju, tekst i glumu.
S ‘Time Bandits’ (1979) etablira se kao pažnje vrijedan redatelj. Tek nakon posljednjeg zajedniÄkog filma s kolegom Jonesom, ’The Meaning of Life’ (1983), Gilliam stvara film kojeg većina ljudi smatra njegovim masterpieceom - distopijsku satiru ‘Brazil’ (1985). Orginalan i inventivan futuristiÄki film o birokraciji, viÅ¡im i nižim slojevima druÅ¡tva i malom Äovjeku, ‘Brazil’ je kao premraÄan za mainstream Hollywood doživio relativnii fijasko u kinima no nadoknadio je svojim kultnim statusom kao i nominacijom za Oscara (najbolji originalni scenarij).
Četverogodisnja pauza rezultirala je ‘Avanturama Baruna Munchausena’ (1989), baroknom fantazijom o najvećem svjetskom lažljivcu svih vremena, kojeg slijedi suvremena bajka ‘The Fisher King’. Godine 1992. piše scenarij za nikad realizirani ‘The Defective Detective’, ali zato svojim najprofitabilnijim hitom, inteligentnim zf-om ‘12 Monkeys’ ponovo oduševljava publiku. Slijedi halucinogeni ‘Fear and Loathing in Las Vegas’ (1998) adaptacija romana jednog od najluđjih novinara svih vremena, Huntera S.Thompsona, koji je prošao s podijeljenim kritikama.
Snimanje svog dugo planiranog filma ‘The Man Who Killed Don Quixote’ poÄinje 2001. no cijeli projekt pada u vodu voÄ‘en murphijevim zakonom. Dvije godine kasnije izlazi s dokumentarcem ‘Lost in La Mancha’ o propasti ovog nikada snimljenog filma popraÄenog bolesnim glumcima, loÅ¡im vremenskim uvijetima, uvijek prisutnim financijskim problemima i osobnoj borbi s vjetrenjaÄama. Ili, njegovim rijeÄima: ‘Znam da postoji Bog i da me mrzi’.
Poznat po svojoj opsjednutosti najmanjim detaljima ekscentriÄni Gilliam radi filmove koji stimuliraju maÅ¡tu i prÅ¡te vizualnim podražajima pri Äemu vrlo Äesto prekoraći budžet filma. Trademark svih njegovih ostvarenja su bizarni likovi protkani uznemirujućim stilom uz prepoznatljivu paranoiÄnu i mraÄnu atmosferu i ne baÅ¡ obećavajućim zavrÅ¡etcima.
Stoga budite spremni za jednako crnohumorni i raskoÅ¡ni svijet bajki ‘Braće Grimm’ i ostanite pripravni za nadolazeći ‘The Tideland’, priÄu o snazi djeÄje maÅ¡te, bijegu u paralelni svijet s bestjelesnim Barbi lutkama, brbljavim vjevericama i mentalno poremećenim prijateljima, a kao preview pogledajte odliÄnu službenu stranicu filma.
Filmski.net
pa eto,pricajte o geniju
Login
Register
FAQ
Search
