Zerro wrote:
~°~ wrote:
Kant vrijedan, ledeni razum, snaga volje(donekle), dovoljno jasan za primjeniti u praksi cak, al' stoicari (i dijelom sofisti) vecinu vec odavno rekli, tako da...
Kant je dobar jedino zbog vrlo kvalitetne sublimacije u nekoliko svojih djela, to treba postovati, to se, ustvari, posebno postuje u danasnje vrijeme kad se izgubila DRAZ TRAGANJA I VEZANJA VRIJEDNOSTI POHRANJENIH NA VLASTITIM MENTALNIM POLICAMA U VLASTITI SISTEM KOJI ODGOVARA VLASTITIM PRAVILIMA, Kant tu nastupa kao instant rjesenje, veliki guru i presuda... Kome odgovara, fine by me, al' Kant konstatno ratuje sa transcedentalnim, a to je sustina filozofije - nikad dobijeni odgovori na sasvim prosta pitanja... I dok nam Kant ureduje kako da, i prakticno, dodjemo do tih odgovora, nece, picka, da postavi ta pitanja onako kako ga zove, kako svakoga zove, nego ih iskljucivo naznacava praveci maglu stilom...
pa eto reci ti meni Å¡ta je niÄe uradio,Å¡ta je on to dokazao,većinu je pokupio od Å¡openhauera(bolesnik kao i on),mislim da je bio psihiÄki bolesnik, ne vjerujem da je trijezan i jednu rijeÄ napisao.
Namjerno je iÅ¡ao da bude kotroverzan....,a to transcendentalno o Äemu ti tipkaÅ¡ je NIÄE VEZE kAo Å¡to bi rekao filozof MACA

Kao prvo nije pokupio od Å openhauera većinu stvari nego samo neke stvari a to da je bio lud i ostalo, pa jebiga od Wittgenstein-a je bio luÄ‘i sigurno. NiÄe je prolazio svoja maniÄna-depresivna stanja skoro cijeli život, primjer - njegov odnos sa Wagnerom, bio ogromni narcis (opet žemo to sa Wagner-om) ali je bio i izrazito popularan. PoÅ¡to je NjemaÄku tada razvaljivao nacionalizam i romantizam (Herder, Fichte, Hegel, Bismarck itd.) i poÅ¡to je skoro sve bilo u tom folu, pojavi ti se jedan anti-Hegel Arthur Schopenhauer i uvede stare mitove i motiva iz stare perzije, hinduizma, džainizma, shintoizma, zen-budizma u tu filozofiju. Upravo je to bila osnova na kojoj je NiÄe pisao neka svoja djela tipa Tako je govorio Zaratustra ali djelom i Geneologiju morala. Nije on iÅ¡ao namjerno da bude kontraverzan eto tako, kao Å¡to se danas furke furaju, već Å¡to je to bila jedina inovativna a pritom i egzotiÄna stvar u tadaÅ¡njoj filozofiji centralnog evropskog kruga. Zamisli danas jednog filozofa njegovog tipa - nema ga, pa zar je jedan Jacques Derrida sa jebenom dekonstrukcijom postavljen na rang koji i danas NiÄe uživa?
Å to se tiÄe Kanta...ne bih da se osvrćem na ovo Å¡to je Ceca pisala jer ostavljam to za neko drugo vrijeme (slobodno, pa da bude guÅ¡t) kao i neke druge teme. Elem, kantijanska misao i pored ovog phainomenom/noumenom, tri suÅ¡tinska pitanja (Å¡ta je Äovjek, Å¡ta mogu Äiniti, Äemu se mogu nadati) i njegove logike ima reperkusije u pravnoj filozofiji - za koju bi svi oni koji Äitaju Kanta naprosto odvalili kad bi ovo pogledali. Dva najpoznatija predstavnika su: najpoznatiji pravni filozof danaÅ¡njice, Äuveni Hans Kelsen (normativizam) i jedan umjereniji (naturalizam) i meni draži - Giorgo del Vecchio. To je vezano viÅ¡e sad za njegovu pravnu i politiÄku filouofiju (praktiÄnu) nego za transcedentalnost i sl. Meni najinteresantniji Å¡to se tiÄe morala, a za ovo Å¡to si ti Ceco napisala - interesantan aspekt, volio bih da jednom prilikom podjeliÅ¡ svoje misli sa mnom glede toga (Å¡to si napisala u zadnjem postu). Ode uÄit meÄ‘unarodno javno pravo - opet je Kant tu sa K vjeÄnom miru pridonio najviÅ¡e!