Mala skola ateizma, za sve one kojim je potrebna.
Brought to you by Stargazer.Definicija i pojmoviAteizam, u najÅ¡irem smislu, podrazumjeva filozofski stav koji karakteriÅ¡e odustvo vjerovanja u božanstva. Neki ateisti idu i korak dalje, i afirmiÅ¡u tezu o nepostojanju božanstava. Zbog bitnih razlika u predhodno pomenutim definicijama, nameće se potreba za klasifikacijom ateistiÄkih (ne)vjerovanja. U filozofiji ateizma pravi se razlika izmeÄ‘u eksplicitnog i implicitnog, kao i izmeÄ‘u jakog i slabog ateizma. Slijede kratke definicija pomenutih pojmova:
Implicitni ateizam – odusustvo teistiÄkih vjerovanja bez svjesnog odbijanja istih. Osobe koje nisu razmiÅ¡ljale o postojanju božanstava su de facto implicitni ateisti. Primjera radi, ova skupina bi mogla ukljuÄiti djecu koja joÅ¡ nisu upoznata sa konceptom božanstva.
Eksplicitni ateizam – odusustvo teistiÄkih vjerovanja kao posljedica svjesnog razmatranja i odbacivanja istih.
Jaki ateizam (engl. Strong Atheism) – filozofsko stanovište koje zastupa tezu „Bog ne postoji“
Slabi ateizam (engl. Weak atheism) – Ateizam u širem smislu, u skladu sa prvom definicijom. Podrazumjeva odustvo vjerovanja u božanstva.
Nakon Å¡to smo proÅ¡irili vokabular upravo definisanim pojmovima, možemo izvesti par jednostavnih zakljuÄaka:
- Svaki „jaki ateist“ je ujedno i „slabi ateist“, jer je jaki ateizam podskup slabog ateizma. Obrnuta teza ne važi.
- Slabi ateizam može biti i imlicitan, ali i eksplicitan. Jaki ateizam se javlja jedino u eksplicitnoj formi.
Pomenute zakljuÄke možemo predstaviti u grafiÄkoj formi na sljedeći naÄin:
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Athe ... licit3.svgKao što vidimo, pomenuti grafik razlikuje od moje druge teze u tome što ne dozvoljava da slabi ateizam bude eksplicitan. U pitanju je stvar terminologije, odnosno ustaljene prakse da se takav skup filozofskih vjerovanja naziva agnosticizam. Kad smo već krenuli, hajde da formalno definišemo i taj pojam.
Agnosticizam – filozofsko stanoviÅ¡te koje zastupa tezu da se na pitanje o postojanju Boga, ali i sliÄna metazifiÄka pitanja ne može ponudiit ni afirmativan ni negativan odgovor.
Srodnosti razliku između termina slabog ateizma i agnosticizma izuzetno dobro je formulisao Bertrand Russell (uostalom, kao i sve ostalo sto je napisao, hehe) u eseju „Am I An Atheist Or An Agnostic?“
Quote:
As a philosopher, if I were speaking to a purely philosophic audience I should say that I ought to describe myself as an Agnostic, because I do not think that there is a conclusive argument by which one can prove that there is not a God.
On the other hand, if I am to convey the right impression to the ordinary man in the street I think I ought to say that I am an Atheist, because when I say that I cannot prove that there is not a God, I ought to add equally that I cannot prove that there are not the Homeric gods.
Zablue 1. Ateizam je religija Ova teza je evidentno besmislena ukoliko primjenimo definiciju ateizma u Å¡irem smislu. Religija se zasniva na aktivnom vjerovanju, a postoji oÄigledna razlika izmeÄ‘u vjerovanja i odustva vjerovanja. Teza o azeizmu kao religiji eventualno bi se mogla primjeniti na jaki ateizam jer on ipak zastupa tezu o nepostojanju Boga.
2. Ateisti su nemoralni. Definicija ateizma ne podrazumjeva nikakva stanovišta vezano za moral i etiku, stoga ovakve generalizacije nemaju smisla.
3. Ateisti su [proizvoljna_sintagma_koja_nema_veze_sa_prvobitnom_ definicijom] – pogledati pod 2.
Kao poentu, istakao bi stvar koja bi trebala da je oÄigledna svakome koje proÄitao kompletan tekst. Ateizam sam po sebi ne podrazumjeva gotovo niÅ¡ta osim jednostavnog odustva vjerovanja. Zbog toga ateisti uporiÅ¡te za svoje stavove koji nemaju veze sa metafiziÄim pitanjam (kao Å¡to je ono o egzistenciji Boga) nalaze na najrazÄitijim mjestima. Iz toga slijedi da je većina generalizacija upućenih na raÄun ateista filozofski neutemeljena, i najvjerovatnije netaÄna.
Hvala na pažnji