NiÅ¡ta Äudno.Pripadnici totema Äesto podliježu tzv. svetoj obavezi. U Australiji je u jednom plemenu kazna za seksualni Äin s osobom iz suprotnog klana- smrt; u Novom južnom Walesu, muÅ¡karca u tom sluÄaju spale, a ženu probodu kopljem. Sve zabrane uglavnom proizilaze iz totema. U Melaneziji brat i sestra ako se sluÄajno sretnu, moraju pobjeć jedno od drugog. Kod crnaÄkih naroda Afrike, muÅ¡karac i njegova punica se moraju izbjegavat. Kazna za prijestup je- vjeÅ¡anje. U Post Pettersonu muÅ¡karac ne smije hodati iza svoje punice. Takva ograniÄenja, ograniÄenja tabuom, drugaÄija su od religioznih ili moralnih zabrana. Wundt tabue smatra najstarijim nepisanim kodeksom zakona ÄovjeÄanstva. Glavni ciljevi su zaptita važnijih osoba kao Å¡to su poglavice, Å¡tićenje slabih osoba(žena, djece) od uticaja poglavice ili maga, zaÅ¡tita protiv opasnosti od dodirivanja leÅ¡eva, sigurnost protiv ometanja važnih dogaÄ‘aja u životu, npr. vjenÄanja, obrezivanja, seksa, poroda, zaÅ¡tita od moći i bijesa bogova ili demona..i dr.
Pošto vlada mišljenje da ko prekrši tabu(uradi nešto van zabrane) i sam postaje tabu(nešto zlokobno) ili nešto što oni smatraju "nabijeno negativnim elektricitetom".
Iako niko ne zna zbog Äega, neke stvari su zabranjene. Nema Å¡ta nije zabranjeno
Wundt to obrazlaže- tabu su svi oni obiÄaji koji izražavaju strah od odreÄ‘enih objekata vezanih uz kultne predodžbe.Vjeruju u demonske sile. To su prisilne zabrane. Ima onih koje su logiÄne, dok s druge strane postoje one koje su bezvezne, besmislene i neshvatljive. Sve u svemu, u glavama divljaka, tabui imaju ekvivalent zaraze. Da se ne bi Å¡irila- prijestupnike se vjeÅ¡a, spaljuje, jede... Frojd povezuje taj nesvjesni nagon sa ponaÅ¡anjem neurotiÄara.
Na otoku Timor se moraš vratit s glavom neprijatelja. Glavu žrtvuju i mole se nekoj sili da se mrtvi neprijatelj umilostivi i ostavi ih na miru.
Negdje u sjeveroistoÄnoj Africi pale žrtve da bi umilostivili duhove koji treba da im pomognu u borbi protiv neprijatelja. Neki drugi su pak naÅ¡li sredstvo kako da neprijatelje pretvore u Äuvare- npr. u Borneu zato pažljivo Äuvaju odrubljene glave svojih neprijatelja, govore joj tople rijeÄi kako piÅ¡e Frazer, stavljaju cigare, slatkiÅ¡e u usta te glavuÅ¡e odrubljene.
Sve je to zapravo strahovanje od duhova; (Richard III, Macbeth) .
U IstoÄnoj Africi je obiÄaj da ubiju nekog ako je uÅ¡ao u kuću vladara- svećenika. U plemenu Masai u Africi se npr. ne smije spominjati staro ime umrlog( ime mu promijene odmah nakon Å¡to umre). Zato Å¡to je obiÄaj. Nema razloga- obiÄaj, zabrana i kazna za prijestupnika.To svi znaju i toga se svi pridržavaju -
zato se nisu branili!Montenj u svojim Esejima, izmeÄ‘u ostalog piÅ¡e i o ljudožderima. Stava je da ti narodi izgledaju divljaÄki i varvarski samo zato jer su im duhovi neobraÄ‘enii zato Å¡to su blizu prvobitnoj jednostavnosti. Njima upravljaju zakoni prirode i nikakvi drugi zakoni. Ovako opravdava to "divljaÅ¡tvo" : " To je narod, rekao bih Platonu, u kome ne postoji nikakva vrsta trgovine, nikakvo poznavanje pisma, nikakvo ime za upravnu vlast, nikakvo koriÅ¡tenje roblja, bogatstva ili siromaÅ¡tva, nikakvo dijeljenje nasljedstva, nikakva zanimanja izuzev dokoliÄarskih, nikakvo poÅ¡tovanja srodtva osim opÅ¡teg ljudskog. Same rijeÄi koje znaÄe laž, dvoliÄnost, gramzivost, zavist, klevetanje, nikada nisu Äuli.(...) Mi možemo te narode nazvati divljacima, u odnosu na pravila razuma, ali ne u odnosu na nas koji ih prevazilazimo u svakoj vrsti divljaÅ¡tva."
Ne mogu da se sjetim, mislim da je obiÄaj kod Grka bio da ljudi namjerno idu gledati ovakva "varvarstva", da bi ojaÄali svoj duh il neÅ¡to tako.