Sir Alfred Hitchcock, "Majstor Suspensa" kako su ga krstili njegovi Å¡tovaoci, nije samo Äovjek koji je izmislio žanr trilera već i nadaren scenarist, producent i izvanredan poznavatelj filmske tehnike Å¡to prije svega ima zahvaliti svom radu u poznatom Paramountovom Players-Lasky studiju u Londonu. Tamo se s vremenom, zahvaljujući svojoj upornosti i talentu, vrlo brzo uzdigao do mjesta asistenta režije i godine 1925. dobiva priliku režirati svoj prvi film pod nazivom "Vrt užitka" (The Pleasure Garden). Već iduće godine Hitchcock svraća pozornost na sebe filmom "Stanar" (The Lodger, 1926.). RijeÄ je o filmu sa (kako će to kasnije teoretiÄari definirati) klasiÄno "hiÄkokovskim zapletom": glavni lik nepravedno je optužen za ubojstvo koje nije poÄinio i protiv svoje volje biva uvuÄen u mrežu intriga i zavjere. Sugestivne atmosfere maglovitog Londona s kraja 19. stoljeća "Stanar" je (uz "SpaÅ¡en od Rovera", C.M.Hepwortha) po mnogima najuspjeÅ¡niji britanski nijemi film. Svoju nenadmaÅ¡nu tehniÄku virtuoznos t i maÅ¡tovitu inventivnost "Hitch" dokazuje u svom prvom zvuÄnom filmu "Ucjena" (Blackmail, 1929.). PriÄa je to o ženi koja nožem ubija Äovjeka koji ju pokuÅ¡ava zavesti. Po prvi puta, koristeći se metodom tzv. "subjektivnog zvuka", HiÄkok uspijeva ostvariti jedinstven sugestivni osjećaj kod gledatelja. BTW, "Ucjena" i "Ubojstvo" (Murder) koji je uslijedio godinu dana kasnije, prvi su filmovi u kojima je Hitchcock izravno ukazao na vezu izmeÄ‘u seksa i nasilja. Dva naslova koja su uslijedila, "ÄŒovjek koji je previÅ¡e znao" (The Man Who Knew To Much, 1934.) i "39 Stepenica" (39 Steps, 1939.) postigla su napokon toliko žuÄ‘eni komercijalni uspjeh, no Å¡to je Hitchcocku bilo joÅ¡ važnije, nepodijeljeno priznanje kritike. Usprkos svojim vrijednostima, sljedeća dva filma, "Tajni agent" (Secret Agent, 1936.) i "Sabotaža" (Sabotage 1936.), kako je to kasnije i sam autor priznao, otkrile su neke nedostatke i mane u njegovom majstorstvu iz kojih je izvukao mnoge pouke. Pa već "GospoÄ‘a koja nestaje" (The lady Wanishes, 1938.) Äisti je primjer besprijekornog uradtka velikog majstora, brze akcije, intrigantne, pametne i beskrajno zabavne priÄe.
Hitchcockov posljednji film sniman u Velikoj Britaniji "Jamaica inn" (1939.), kao i njegov prvi Hollywoodski pokuÅ¡aj "Rebecca" mogu se komotno okarakterizirati kao nekarakteristiÄni za njegov opus, no već je "Ratni Dopisnik" (Foreign Correspondent, 1940.) pravi primjer sad već prepoznatljivog stila. U "Sumnji" (Suspicion, 1941.) Hitchcock se kroz priÄu o ženi koja sumnja da je njen supru g ubojica koji se upravo sprema poÄiniti novo ubojstvo, bavi ispitivanjem odnosa unutar porodice zaÄinivÅ¡i je potom u "Sjenkama sumnje" (Shadow of a Doubt, 1943.) postavkom da se zlo ne manifestira samo kao Äin fiziÄkog nasilja već i u formi psiholoÅ¡ke i i nstitucionalizirane surovosti.
Nakon toga Hitchcock se vraća na podruÄje psiholoÅ¡kih drama, pa slijede "Opsjednut" (Spellbound 1945.), "SluÄaj Paradine" (The Paradine Case 1948.) i "Pod znakom kozoroga" (Under Capricorn, 1949.). Iz tog razdoblja prvenstveno treba izdvojiti njegovo remek djelo (po mnogima i najbolji film u velikom Hitchcockovom opusu) "OzloglaÅ¡ena" (Notorious), tjeskobnu ljubavnu priÄu o FBI agentu koji je prisiljen voljenu ženu poslati meÄ‘u naciste kako bi raskrinkao njihovu Å¡pijunsku mrežu. Suprotno tome "ÄŒamac za spaÅ¡avanje" (Lifeboat, 1944.) i "Konopac" (Rope, 1948.) svojevrsne su tehniÄke vježbe. U prvome, izazov je ispriÄati priÄu koja se u cijelosti dogaÄ‘a u malom Äamcu dok u Konopcu pokuÅ¡ava (vrlo uspjelo) brojnim "vožnjama" ostvariti privid da je Äitav film sniman u jednom jedinom pokretu kamere (dok se u stvari radi o deset kadrova). Jedna crta, ona homoseksualna, karakteristiÄna za spomenuti "Konopac" javlja se i u njenom mnogo efektnijem slijedniku "Nepoznatima iz Nord Expressa" (Strangers on a Train, 1951.). Njegovo najplodnije razdoblje prepuno nezaboravnih naslova poÄinje (za HiÄkoka nizom prosjeÄnih filmova) "Ispovijedam se" (I Confess, 1953.) nakon koj ega dolazi sofisticirani triler "Nazovi M radi ubojstva" (Dial M for Murder, 1954), Držite lopova" (To Catch aThief,1955.), zatim crna komedija "Nevolje sa Harryem" (Trouble With Harry, 1955.), te 1956. godine remake njegova "ÄŒovjeka koji je previÅ¡e znao" iz 1934. Veliki niz otvara pak njegovo remek djelo "Prozor u dvoriÅ¡te" (Rear Window, 1954.). Kroz priÄu o fotografu koji vezan za kolica sluÄajno postane svjedokom ubojstva, HiÄ provokativno stavlja na kuÅ¡nju odnos izmeÄ‘u promatranog i promatraÄa, uvlaÄeći posredno u nju i same gledatelje. Potom slijedi "Vrtoglavica" (Vertigo,1958.), film koji je svojim simbolizmom, genijalnim kadriranjem i suptilnim ocrtavanjem muÅ¡ko-ženskih odnosa isprva posve zbunio kritiÄare i gledateljstvo te status jednog od najboljih njegovih filmova izborio tek u godinama Å¡to su uslijedile. Snimljen godinu dana kasnije, "Psiho" (Psycho, 1960.) se najÄešće spominje zbog besmrtne scene ubojstva pod tuÅ¡em. Snimljena u Äak 48 kadrova, ova scena je klasiÄni primjer pažljivog izb ora kutova snimanja i briljantne montaže. Kasniji HiÄkokovi filmovi duboke su i intrigantne razrade njegovih glavnih preokupacija: "Ptice" (The Birds, 1963.) spektakularno djelo o neobjaÅ¡njivom napadu ptica na ÄovjeÄanstvo u kojem se mijeÅ¡aju realizam i fa ntastika, opservacija moralnog pada ljudskog druÅ¡tva s pticama kao simbolom kazne; "Marnie" (1964.) psihoanalitiÄki triler u kojem on ponovno povezuje kriminal, nasilje i seks, i na kraju "Strgnuta Zavjesa" (Torn Curtain, 1996.) u kojoj u zavrÅ¡noj sceni borbe na život i smrt izmeÄ‘u glavnog junaka i komunistiÄkog agenta, veliki majstor pokazuje kako je, upravo suprotno stereotipu karakteristiÄnom za većinu Hollywoodskih filmova, Äin ubojstva težak i muÄan.
Topaz (1969.), njegov posljednji ameriÄki film, jedan je od najslabijih u njegovom velikom opusu. NerazraÄ‘ena i rasprÅ¡ena priÄa smjeÅ¡tena u razdoblje Kubanske krize. Nakon njega slijede tri godine pauze, povratak u Veliku Britaniju i film "Mahnitost" (Frenzy, 1972.), prepun prikrivene jeze, morbidnih deta lja i apsurdnog humora, povratak je trilerima kakve je majstor radio tijekom 40-tih opisujući oÄaj Äovjeka optuženog za zloÄin koji nije poÄinio. Svoj posljednji film, "Obiteljska Zavjera" (Family Plot), 54. po redu u njegovoj polustoljetnoj redateljskoj karijeri, snima 1976., a Äetiri godine kasnije veliki majstor suspensa i jedan od najvećih sineasta u povijesti filmske umjetnosti umire zbog otkazivanja rada jetre i srÄanog aresta
NAGRADE:
Nominacije za Oskara (režija)
Psiho, 1960.
Prozor u Dvorište, 1954.
Opsjednut, 1945.
Čamac za Spašavanje, 1944.
Rebeka. 1944.
Emmy (za TV seriju "Alfred HiÄkok vam predstavlja")
Najbolja serija (1958., 1956., 1955.)
Najbolje redatelj (1958., 1955.)
Zlatni globus
Mahnitost, 1972. (nominacija)
Alfred HiÄkok vam predstavlja, najbolji TV program 1957.
Nagrada za životno djelo AmeriÄkog Filmskog Instituta, 1979.
Irving G. Thalberg Memorial Award, 1967.
OBAVEZNA LEKTIRA:
- Vrtoglavica, 1958.
- Sjever-Sjeverozapad, 1959.
- Ozloglašena, 1946.
- Psiho, 1960.
- Nepoznati iz Nord Expressa, 1951
Jos jedan car.Misljenja?
btw.i kubrickova i hitchcockova biografija zdrpita sa
http://www.corner.hr